PREGLED DELATNOSTI - OD OSNIVANJA DO DANAS

- Sistematski rad na obnovi fruškogorskih manastira koji je obuhvatio širok spektar radova, od rasčišćavanja ruševina posle Drugog svetskog rata, istraživanja, snimanja postojećeg stanja, pravne zaštite, izrade projektne dokumentacije, sve do sprovođenja dugoročnog programa konzervacije, restauracije, revitalizacije i konačne prezentacije svih 16 manastira finansijski podržanog od Pokrajinskog izvršnog veća i Ministarstva kulture Republike Srbije. Izvršena je i konzervacija zidnog slikarstva, ikonostasa, mobilijara, ikona i crkvenih knjiga kao i značajna sistematska arheološka istraživanja,
- Istraživanje, evidencija i zaštita više stotina objekata, celina, nalazišta i mesta – prva rešenja o zaštiti su dobili: romanska bazilika Arača; srednjovekovna tvrđava i Franjevački samostan u Baču, tvrđave u Berkasovu, Kovinu, Kupinovu, Petrovaradinska tvrđava sa podgrađem, Vrdnička i Vršačka kula, manastir Bođani, zgrada Županije u Somboru, arheološko nalazište Basijana u Sremu, crkva sv. Nikole u Ečki i dr.
- Izrada složenih konzervatorsko-restauratorskih projekata po kojima su izvedeni radovi na obnovi, sanaciji i rekonstrukciji najznačajnijih sakralnih i profanih građevina u Somboru, Bečeju, Vršcu, Zrenjaninu, Baču, Beočinu, Bačkoj Palanci, Apatinu i dr.
- Potreba za zaštitom i očuvanjem urbanih i ruralnih celina sredinom šesdesetih godina XX veka pojavila se kao reakcija na urbanističke planove koji su promovisali novu izgradnju i pretili da unište vojvođanske gradove, ponište specifičnosti i lokalni identitet. Zbog toga je urađeno veoma obimno istraživanje i valorizacija objekata u gradskom jezgru Novog Sada i podgrađu Petrovaradinske tvrđave, a potom Zrenjanina, Bečeja i Sombora, da bi ove celine bile zaštićene već 1968. godine. Početkom sedamdesetih godina zaštićena su stara gradska jezgra u Pančevu i Vršcu i ruralna ambijentalna celina centra u Banatskom Novom Selu. Još veći pomak načinjen je izradom veoma detaljnih studija zaštite za opštine Apatin, Bečej i Novi Bečej, te gradove Sentu, Kikindu, Vršac, Zrenjanin i Sombor. Studije sadrže valorizaciju urbanog i ruralnog graditeljskog nasleđa, prikaz nastanka i razvoja naselja kroz vekove, smernice zaštite objekata i ambijenata. Uslovi zaštite sa prikazima kulturnog nasleđa za naselja, sastavni su delovi urbanističkih planova.
- Posebna pažnja posvećena je zaštiti i uređenju istorijskog grada Sremski Karlovci, jedinstvene prostorne kultrno-istorijske celine izraženih kulturnih, istorijskih i graditeljskih vrednosti izuzetnog geografskog položaja i prirodnog ambijenta. Najvrednije kulturno nasleđe čine: Kapela mira, zgrada Gimnazije, pravoslavne i katolička crkva, Patrijaršiski dvor, Stražilovo, Bogoslovija, Stefaneum, stambene palate i dr.
- arheološka služba, otkrićima značajnih arheoloških lokaliteta, dala je doprinos svetskoj kulturnoj baštini. Prvi od spomenika iz praistorijske epohe, koji je stavljen pod zaštitu zakona je Gomolava kod Hrtkovaca, čija višeslojna kultura predstavlja svetski značajno nalazište. Takođe, značajna nalazišta su: praistorijski lokalitet halštatskog perioda na Kalakači, halštatska nekropola kod Doroslova, ciglana kod Čelareva koja je iznedrila grobne priloge neobične simbolike i otvorila mnoga pitanja o etničkoj pripadnosti jedne od populacija koje su prošle ovim prostorima u doba Seobe naroda, mnogobrojni lokaliteti duž auto puta Beograd – Zagreb, bogati arheološkim materijalom jedinstvenog značaja. Iz rimskog perioda od međunarodnog značaja su lokaliteti u Sirmijumu (Sremska Mitrovica), carskom gradu i grobnica kod Beške u Sremu.
Kroz zakon o investicionoj izgradnji u koji je ugrađena obaveza investitora da obezbedi zaštitu arheoloških lokaliteta i prezentaciju arheoloških nalaza, preko kontrolnog praćenja zemljanih radova, arheološka služba Zavoda je ostvarila uspešnu saradnju sa mnogim vojvođanskim preduzećima koja su izvodila obimne infrastrukturne radove i došla do značajnih podataka i otkrića iz doba praistorije, antičkog perioda i srednjeg veka.
- Rad na konzervaciji i restauraciji velikog broja slikarskih i dela primenjene umetnosti u crkvma i manastirima, na reprezentativnim objektima, iz fondova mauzeja i galerija širom Vojvodine, kao što su Saborna i Donja crkva u Sremskim Karlovcima, Franjevački samostan u Baču, Matičarsko zdanje u Novom Sadu, Dvorac „Fantast“ u Bečeju, pravoslavna crkva u Rumenki, Galerija „Milan Konjović“ u Somboru, Galerija „Sava Šumanović“ u Šidu, SPC u Martonošu, fond Izvršnog veća i Skupštine APV i dr.
- Delatnost van teritorije Vojvodine: Posle razornih zemljotresa u Makedoniji i Crnoj Gori, 60-tih i 70-tih godina, stručnjaci Zavoda su radili projektnu dokumentaciju za obnovu mnogobrojnih manastira (Markov manastir, Praskavica, Duljevo, Morača...). Učešće na preseljenju manastira Piva i Dobrićevo u Hercegovini, bio je jedan od najvećih poduhvata tadašnjih konzervatora, u kome su demontirani svi elementi građevina i preseljeni na nove lokacije usled formiranja akumulacionih jezera.
U veoma teškim uslovima odvijao se rad na prikupljanju dokumentacije koja je ostala iza porušenih građevina srpskog naroda na Kosovu i Metohiji na osnovu koje bi se mogle obnoviti u budućnosti,
Slikari-konzervatori radili su na obnovi dekoracije i zidnih slika u Narodnom pozorištu u Sarajevu, na restauraciji fresaka u Dečanima, Pećkoj patrijaršiji, Hilandaru, manastiru Vraćevšnica, manastirima i srpskim pravoslavnim crkvama u Rumuniji.
Nakon katastrofalnog požara u manastiru Hilandar na Svetoj gori atoskoj 2004. godine, konzervatori i restauratori Pokrajinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture uključili su se u obnovu. U potpunosti je obnovljen ikonostas isposnice Svetog Save Osvećenog u Kareji, ikonostas kapele konaka u Kareji, a u periodu od 2008-2012. godine ikonostas mitropolita Simeona iz 1635. godine iz Sabornog hrama manastira Hilandara kao i više ikona na drvetu iz manastirske riznice.
Urađeni su i slikarsko-konzervatorski i duborezačko-pozlatarski radovi u Hrvatskoj, na ikonostasima u manastiru Krka i Krupa, Sabornoj crkvi u Šibeniku, srpskim pravoslavnim crkvama: sv. Ilije u Zadru, sv. Spiridona u Skradinu, sv. Đorđa u Boboti, zimskoj kapeli Patrijaršiskog dvora u Dalju i dr.
Konzervatorski radovi se sprovode i na pravoslavnim hramovima Budimske eparhije u Mađarskoj i na Srpskim pravoslavnim crkvama u Temišvaru, Rumunija.
- Prezentacija kulturnog nasleđa kroz organizovanje izložbi od kojih je jedna od najznačanijih izložba u Finskoj 1984. kojom je predstavljeno graditeljsko nasleđe SFRJ. Povodom 40 godina rada Zavoda bila je postavljena veoma obimna izložba u Muzeju Vojvodine. U Solunu, kulturnoj prestonici Evrope 1999. godine, učestvovali smo na velikoj izložbi „Arhitektura balkanskih zemalja XVIII i XIX veka“ sa prikazom Sremskih Karlovaca i Fruškogorskih manastira. U Engleskoj su u više mahova organizovane izložbe o kulturnom nasleđu, a poslednja je bila 1998. godine u Noriču, gradu pobratimu Novog Sada. Takođe, na sajmu restauracije u Ferari, Italija, uspešno je predstavljeno kulturno nasleđe sa ovih prostora. U Galeriji Matice srpske u dva navrata je organizovana izložba o konzervatorskim radovima Pokrajinskog zavoda.
Organizacijom naučnih skupova o problematici očuvanja graditeljskog nasleđa, između ostalog, jedan je bio posvećen fruškogorskim manastirima, potom, skup o zaštiti i prezentaciji etnoloških objekata, kao i međunarodno savetovanje o štetnom uticaju vlage na spomenike kulture. Poslednjih godina Zavod je uključen u manifestacije kojima se obeležavaju Dani evropske baštine (Bač i Sremski Karlovci), te se kroz nacionalne i međunarodne projekte kao što su „Vekovi Bača“, „Heromat“ i „Monatur“ sprovode istraživanja, edukacija i prezentacija našeg kulturnog nasleđa.
- U okviru bogate izdavačke delatnosti izdato je 25 brojeva stručnog periodičnog časopisa „Građa za proučavanje spomenika kulture Vojvodine“, u okviru edicije „Nasleđe“ deset monografija kojima su obrađeni spomenici od izuzetnog značaja, dva toma „Starih srpskih zapisa i natpisa“, kao i više monografskih izdanja, kataloga i stručnih publikacija.