KONFERENCIJA SA MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM
ODRŽIVI RAZVOJ ARHEOLOŠKIH LOKALITETA, ARAČA 2017.
ZAKLjUČCI

 

Dosadašnja iskustva u očuvanju spomeničke baštine pokazala su da fizička zaštita spomenika jeste primarni, ali ne i jedini cilj, posebno kada su u pitanju arheološki lokaliteti i spomenici u ruševinama, bez obzira iz koje epohe potiču i što su izgubili nekadašnju namenu.

U svakom pojedinačnom slučaju merama zaštite i konzervatorskim intervencijama treba nastojati da se ostvari okvir za ukupnu prezentaciju, promociju i korišćenje arheoloških lokaliteta, kroz multidisciplinarna istraživanja i valorizaciju postojećih resursa, koji bi ukazali na optimalni model njihovog održivog razvoja.

Održivi razvoj podrazumeva definisani stepen restauracije, kako bi se sačuvala spomenička svojstva i autentičnost objekata, a u isto vreme jasno i čitljivo pokazala svojstva građevina, razumljiva širem krugu posetilaca; mora da sadrži slojevitost koja doprinosi turističkoj ponudi i meru turističke eksploatacije nalazišta, tako da broj posetilaca ne ugrozi nalazište.

U turističkoj prezentaciji -ne dozvoliti neadekvatne forme i razmotriti mogućnost povremenog obnavljanja sadržaja. U novije vreme, u cilju zaštite ruševina sve više se razmatra pitanje izgradnje zaštitnih konstrukcija, bilo da su one privremenog ili stalnog karaktera, otvorenog ili zatvorenog tipa, ili pak zaštitne građevine. Ovo pitanje bi trebalo da bude predmet posebne analize do sada izvedenih zaštitnih konstrukcija i sagledavanja eventualno negativnih posledica po kulturno dobro, praćenjem rezultata i određenih parametara (temperatura, vlaga) u novonastalnoj sredini. Upravo ti rezultati trebalo bi da nas usmere ka opredeljenju kako i na koji način optimalno i na primeren način možemo zaštiti spomeničko dobro.

Holistički pristup upravljanja arheološkim lokalitetima zahteva sagledavanje i korišćenje raznorodnih izvora podataka zarad sistematskog planiranja i odabira metoda u istraživanju, konzervaciji, prezentaciji i zaštiti, a potom u korišćenju. Iz ugla konzervacije veliki značaj ima prikupljanje podataka o uslovima prirodnog okruženja (promene u nivoima temperature i relativne vlažnosti, kao i odnos sunčanih/neosunčanih dana, broj kišnih dana u godini, pravac i jačinu kretanja vetra, vrste i prisustvo mikro i makro organizama, pH vrednosti zemljišta, nivo podzemne vode i sl.), što treba da prethodi izradi projekata, a potom praćenjem služi menadžmentu rizika, pripravnosti za slučaj katastrofa i dugoročnog održavanja lokaliteta.

U tom cilju neophodno je izvršiti i prethodna istraživanja okolnog prostora i pejzaža, kako bi se odredio areal arheoloških lokaliteta i to savremenim, neinvazivnim metodama (poput tehnike ,,Lidar,” geofizičkim skeniranjem, radarskim snimanjem i mikrorekogonosciranjem), a bez dugoročnih arheoloških istraživanja, njihova buduća prezentacija i korišćenje bili bi onemogućeni za duži vremenski period. Multidisciplinarnim istraživanjima neophodno je sagledati realne mogućnosti spomenika, objediniti nadležnosti i interese, te usvojiti model i strategiju održivog razvoja, koji moraju biti u skladu sa spomeničkim značajem lokaliteta, a koji neće narušavati i devalvirati njegove prethodno utvrđene vrednosti.

Strategija održivog razvoja arheološkog lokaliteta mora biti uključena u planska dokumenata, poput prostornog plana područja posebne namene, plana detaljne regulacije i drugim dokumentima, kojima se rešavaju sva bitna infrastrukturna pitanja vezana za korišćenje lokaliteta, uz rešavanje formalno– pravnih problema koji su u praksi veoma česti i predstavljaju ograničavajući faktor. Podjednako je značajna i izrada studija izvodljivosti i opravdanosti.

Od posebnog značaja je utvrđivanje načina upravljanja i titulara, koji će se starati o očuvanju i korišćenju kulturnog dobra, što takođe mora biti usaglašeno sa spomeničkim značajem lokaliteta i podrazumeva saradnju sa svim nadležnim institucijama i učesnicima u projektu održivog razvoja lakaliteta, a pre svega sa lokalnom zajednicom.

Izgradnja vizitorskog centra na arheološkom nalazištu, kao jedan od izvora održivosti, a koja je danas sve popularnija, pokreće i pitanja opravdanosti, lokacije, modelovanja, pa i namene, posebno kada se ima u vidu da treba da služi i edukativnoj nameni, podizanju svesti korisnika, posebno najmlađih.

Preduslovi koji moraju biti obezbeđeni u svrhu revitalizacije, turističke promocije i korišćenje arheoloških lokaliteta su: dostupnost i vidljivost, interpretacija i prezentacija nalazišta, turistička infrastruktura,popularizacija nalazišta, animacija posetilaca i integrativna zaštita arheološkog nalazišta.

Održivi razvoj arheoloških lokaliteta nije moguć bez prethodne podrške Vlade Republike Srbije kroz strategije i projekte prezentacije i razvoja, podrške naučnom istraživanju i interpretaciji višegodišnjih sistematskih arheoloških istraživanja i osmišljenoj i kontinuiranoj saradnji arheologa, muzealaca, konzervatora, arhitekata, urbanista i izvođača radova. Razvojni projekti Vlade Republike Srbije, kojima će kulturna baština biti zaštićena i adekvatno prezentovana i čijom realizacijom će biti upisana na kulturnu i turističku kartu Srbije i Evrope, podloga su za razvoj kulturnih, naučnih, edukativnih i turističkih sadržaja koji će uticati na razvoj ekonomije i garantovati održivi razvoj lokaliteta na dobrobit čitave zajednice koja se sa projektom identifikuje.

U Novom Bečeju,

21.04.2017.

 
 
 
 

preuzmite drugi poziv za konferenciju




KONFERENCIJA SA MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM
ODRŽIVI RAZVOJ ARHEOLOŠKIH LOKALITETA, ARAČA 2017.
20-21. APRIL, 2017. GODINE, NOVI BEČEJ, SRBIJA

 

Konferencija „Održivi razvoj arheoloških lokaliteta“, Arača 2017. održaće se prvi put ove godine, sa tendecijom da preraste u tradicionalno godišnje okupljanje stručnjaka i predstavnika odlučivanja u lokalnim samoupravama radi sagledavanja problematike i prakse u oblasti zaštite i održivog razvoja arheoloških lokaliteta, kao značajnog resursa za razvoj lokalnih zajednica.

Cilj Konferencije je da odgovornom i profesionalnom analizom pristupa i metodologije primenjenih u dosadašnjoj praksi, razmenom iskustava i mišljenja stručnjaka pomogne u donošenju odluka organima upravljanja institucijama i finansiranja u procesu formiranja projekata, programa i planova strateškog razvoja.

Za prvu konferenciju učesnici su pozvani da prezentuju rezultate rada na nekim od najznačajnijih lokaliteta koji su, pored konzervatorskih principa i metoda, bili usmereni i ka obezbeđivanju održivog razvoja kulturnih dobara i razvoju lokalnih sredina, a time i Republike Srbije.

Od kolega koji će prisustvovati Konferenciji bez prezentacije radova očekuje se da daju doprinos kroz diskusije posle prezentacija kojima bi se dodatno razmenila iskustva u obezbeđivanju održivog razvoja lokaliteta, o pozitivnim i negativnim efektima usvojenih metoda i pristupa, uspešnosti u očuvanju spomenika i kulturnih vrednosti.

Broj mesta za prisustvo na konferencije je ograničeno, te Vas molimo da svoje prisustvo prijavite na vreme. Prijavljivanje se vrši popunjavanjem formulara za prisustvo i slanjem na email ljiljana.strazmesterov@pzzzsk.rs

 

preuzmite formular za prijavu za prisustvo na konferenciji

preuzmite prvi poziv za učešće na konferenciji